Roman „Stanisava”
Milovana Muja Zekovića je etnografski tekst, prilog opštoj etnologiji srpskog naroda, iz vremena kada je bio pod okrutnom čizmom Turaka. Ovo djelo je dragocjeni poklon iz prošlosti našeg naroda, za nove generacije, ocijenio je prof. dr
Miodrag V. Vuković recenzent knjige koja je predstavljena u bjelopoljskoj Galeriji Centra za kulturu.
– Na specifičan, umjetnički način, autor je transponovao pojedinačnu ljudsku egzistenciju, koja je pod udarcima vihora sudbine proživljavala svoje zemaljske dane – kazao je Vuković.
On je dodao da kroz roman provejava iskaz da se živi u skladu sa prirodom, sa vjerom u Boga, u bolje dane i sa životnim optimizmom.
Milovan Mujo Zeković, rodom iz Čokrlija, sela u bjelopoljskom Vranešu, objavio je prvi put roman, a čitaocima je poznat kao pjesnik kroz pet poetskih zbirki. Za roman prvijenac „Stanisava” prikupljao je materijal čak od petog razreda osnovne škole, osluškujući i pamteći priče starih ljudi.
– Oduvijek su me zanimale priče staraca. Ostao bih negdje neoprimjetan, kraj šporeta... Dok bi stari pričali, ja sam sve to prenosio na papir i krio u koverti – kaže Zeković.
Taj koverat je čitavog života nosio sa sobom.., ali ga je i zaboravio. Međutim, u hrpi starih stvari, prije desetak godina pronašao je zaboravljene zapise...
– Uglavnom sam djeda Davida znatiželjno ispitivao, a ti podaci su značajni za ovaj roman. O temi oko koje je ispletena radnja romana, koja je istinita, slušao sam i od drugih ljudi. Priča me je kopkala, jer je bila intrigantna – ispričao je Zeković.
O knjizi je na promociji govorio i Bogoljub Čurović, prosvjetni radnik, književnik i novinar, inače Zekovićev komšija iz Tomaševa.
M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.